Postupak ocjenjivanja u Vidi e-novation natječaju
Kao i prošle godine, stručna evaluacijska komisija Vidi e-novation natječaja dobila je od
organizatora jasno definirana pravila ocjenjivanja prijavljenih proizvoda i usluga. Kako se
ocjenjivalo i koji su bili kriteriji?
U pred-evaluacijskom postupku prvenstveno se
gledalo da li radovi zadovoljavaju sva pravna
pitanja prema savjetima pravnika angažiranih za
potrebe Vidi e-novation natječaja i cijelog
evaluacijskog postupka. Također, u predevaluacijskom
postupku eliminirali su se projekti
koji su isključivo i samo namijenjeni hrvatskom
tržištu te oni koji nisu bazirani na visokim
tehnologijama ili koji se ne mogu svrstati u
kategoriju ICT-a.
U evaluacijskom postupku komisija je kod svakog
proizvoda/usluge ocjenjivala stupanj inovacije,
tehničku izvrsnost, poslovni i proizvodni
potencijal te društvenu korisnost.
Inovativnost
Kada je riječ o inovaciji, ona se ocjenjivala s maksimalno 10 bodova (minimalno 1 bod). Ko misija je gledala koliko je proizvod, odnosno neki dio proizvoda inovativan u svjetskim razmjerima, ne u regionalnim ili hrvatskim.
Komisija je trebala prilikom evaluacije
procijeniti sljedeće stvari:
- Da li je proizvod na svjetskom tržištu uistinu novitet ili da li bi bio istinski novitet ako bi se predstavio svjetskom tržištu?
- Postoji li već nešto slično na svjetskom tržištu?
- Ako proizvod na svjetskom tržištu već posjeduje konkurenciju, uključuje li onda on neke izuzetne napretke u funkcionalnosti, ili se može pohvaliti drugim značajnijim tržišnim prednostima u odnosu na konkurenciju? - a da to nije nužno samo niska cijena.
Niža cijena u odnosu na konkurenciju, osim ako ona nije niža za barem 2-3 puta u odnosu na
postojeći konkurentni proizvod, uz uvjet da niža cijena ne ide nauštrb profitabilnosti inovatora
odnosno proizvođača nije sama po sebi inovacija.
Tehnička izvrsnost
Ona se ocjenjivala bodovima od 1 do 5. Gledalo se koliko proizvod u sebi ima visoke tehnologije, odnosno koliko je proizvod doista "Hi-Tech" i tehnološki "state-of-the-art".
Poslovni potencijal
Komisija je trebala utvrditi i ocijeniti (od 1 do 10) slijedeće:
- Koliki je tržišni potencijal proizvoda na globalnom/svjetskom tržištu? Koliko proizvod odgovara na zahtjeve neke ciljane skupine potencijalnih korisnika na svjetskom tržištu?
- koliko je po sudu komisije (a sudeći prema samom tekstu prijave i/ili web stranicama pri javitelja
i/ili imidžu prijavitelja u javnosti) prijavitelj poslovno orijentiran i koliko je prijavitelj zajedno
sa eventualnim budućim poslovnim partnerima i/ili investitorima u stanju od inovacije stvoriti proizvod koji će na globalnom tržištu zarađivati novce (stvarati profit)?
Konkretno: tražila se ocjena koliki je doista potencijal da se na tom proizvodu što više zaradi
uz što manji rizik, što manje uloženog vremena i što manje uloženog kapitala.
Proizvodni potencijal
Komisija je trebala utvrditi i ocijeniti s maksimalno 10 bodova:
- koliko je složena proizvodnja proizvoda; može li se proizvod jednostavno proizvoditi/replicirati;
- koliko je jednostavno naći širi krug alternativnih proizvođača/replikatora za sve dijelove proizvoda;
- je li neki dio proizvoda (posebice hi-tech implementirani dijelovi, npr. mikroprocesor i sl.) ovisan o nekom monopolnom ili duopolnom proizvođaču i cijeni koju diktira. Posebice se pazilo koliko je skupa i složena prilagodba na nove jezike i postoje li neke otegotne okolonosti u transportiranju proizvoda i sl.
Društvena korisnost
Ocjenjivalo se u rasponu bodova od 1 do 5. Komisija si je trebala postaviti sljedeća pitanja i na osnovu njih bodovati prijavljeni rad:
- Može li se većina proizvoda proizvesti u Hrvatskoj?
- Generira li proizvod dodatnu zaposlenost i nova radna mjesta u Hrvatskoj?
- Stvara li proizvod neku posve novu proizvodnu nišu ili posve novi tržišni segment?
- Pospješuje li proizvod neka posebno značajna područja bitna za gospodarstvo i društvenu stabilnost svake zemlje: npr. edukaciju, zdravstvo, podjednak pristup informacijama za sve slojeve društva, proizvodnju zdrave hrane i sl.
|