Iskustva zemalja sličnih Hrvatskoj, poput Finske i Izraela, ukazuju da su se svoju budućnost odlučile temeljiti na znanju i inovacijama kao komparativnim prednostima u odnosu na ostale zemlje

U današnje doba često spominjane recisije, susrećemo se sa mnogim receptima koji će nas izvući i osigurati bolju nam budućnost. Ovakva vremena traže prave odluke i strategije te konkretne korake čiji utjecaj je ključan kako na kratki tako i na dugi rok. Iskustva Hrvatskoj sličnih zemalja kao što su Finska i Izrael ukazuju da su se odlučile temeljiti voju budućnost na znanju i inovacijama kao komparativnim prednostima u odnosu na ostale zemlje. Zanimljivo je da su te odluke donijele baš u doba velikih kriza. Finci su izračunali da im se za svaki euro uložen u znanost i istraživanje vrati 10 do 20 eura (ovisno o području), a u doba u kakvom se Hrvatska nalazi danas ulagali su i preko 700 milijuna eura. Njihov standard i rast BDP-a po glavi stanovnika u zadnjih 20 godina dovoljno govori o ispravnosti odluka.

Ulaganja države i poslovnog sektora u suradnju znanosti i industrije rezultiraju novim i primjenjivim inovacijama. Takve inovacije stvaraju dodanu vrijednost kroz nove proizvode i usluge koje čine komparativnu prednost na domaćem i globalnom tržištu.

Države članice EU-a predviđaju da se 3% BDP-a namijeni razvoju i istraživanju a Hrvatska je sada ispod 1%. Zanimljivo je spomenuti da najrazvijenije zemlje Svijeta imaju i najveći broj patentnih prijava po stanovniku. Iz ovih iskustava, vrlo generalno govoreći, lako je izvući zaključak da je za naše bolje sutra velika šansa ulaganje u znanje i intelektualni kapital. Krajnje je vrijeme da Hrvatska odlučnije zakorači u ovom smjeru.