KAKO SE OCJENJIVALO U E-NOVATION NATJEČAJU 2006

Kao i prve godine, stručna evaluacijska komisija Vidi e-novation natječaja dobila je od organizatora jasno definirana pravila ocjenjivanja prijavljenih proizvoda i usluga. Kako se ocjenjivalo i koji su bili kriteriji?

U predevaluacijskom postupku prvenstveno se gledalo zadovoljavaju li radovi sva pravna pitanja prema savjetima pravnika angažiranih za potrebe Vidi e-novation natječaja i cijelog evaluacijskog postupka. Eliminirani su projekti koji su namijenjeni isključivo hrvatskom tržištu te oni koji nisu bazirani na visokim tehnologijama ili koji se ne mogu svrstati u kategoriju ICT-a.
U evaluacijskom postupku komisija je kod svakog proizvoda/usluge ocjenjivala stupanj inovacije, tehničku izvrsnost, poslovni i proizvodni potencijal te društvenu korisnost.

Inovativnost
Kada je riječ o inovaciji, ona se ocjenjivala s maksimalno 15 bodova (minimalno 1 bod). Komisija je gledala koliko je proizvod inovativan u svjetskim razmjerima, a ne u regionalnim ili hrvatskim.
Komisija je trebala prilikom evaluacije procijeniti sljedeće stvari:

• Bi li proizvod bio istinski novitet ako bi se predstavio svjetskom tržištu?
• Postoji li već nešto slično na svjetskom tržištu?
• Ako je proizvod konkurentan na svjetskom tržištu, uključuje li neki izuzetan napredak u funkcionalnosti, ili se može pohvaliti drugim značajnijim tržišnim prednostima u odnosu na konkurenciju - a da to nije samo niska cijena?

Niža cijena, osim ako ona nije niža za barem 2-3 puta u odnosu na postojeći konkurentni proizvod i uz uvjet da ne ide nauštrb profitabilnosti proizvođača, sama po sebi nije inovacija.

Tehnička izvrsnost
Ocjenjivala se maksimalno s 10 bodova. Gledalo se koliko proizvod u sebi ima visoke tehnologije, odnosno koliko je proizvod doista "Hi-Tech" i tehnološki "state-of-the-art".

Poslovni potencijal
Komisija je trebala utvrditi i ocijeniti (od 1 do 10) slijedeće:

• Koliki je tržišni potencijal proizvoda na globalnom/svjetskom tržištu? Koliko proizvod odgovara na zahtjeve neke ciljane skupine potencijalnih korisnika na svjetskom tržištu?
• Koliko je (prema samom tekstu prijave i/ili web stranicama prijavitelja i/ili imidžu prijavitelja u javnosti) prijavitelj poslovno orijentiran i koliko je zajedno sa eventualnim budućim poslovnim partnerima i/ili investitorima u stanju od inovacije stvoriti proizvod koji će na globalnom tržištu stvarati profit?

Konkretno, tražila se ocjena koliki je doista potencijal da se na tom proizvodu što više zaradi uz što manji rizik i što manje uloženog vremena i kapitala.

Proizvodni potencijal
Komisija je trebala utvrditi i ocijeniti (od 1 do 10):

• koliko je složena proizvodnja proizvoda; može li se proizvod jednostavno proizvoditi/replicirati;
• koliko je jednostavno naći širi krug alternativnih proizvođača/replikatora za sve dijelove proizvoda;
• je li neki dio proizvoda (posebice hi-tech implementirani dijelovi, npr. mikroprocesor i sl.) ovisan o nekom monopolnom ili duopolnom proizvođaču i cijeni koju diktira. Posebice se pazilo koliko je skupa i složena prilagodba na nove jezike i postoje li neke otegotne okolonosti u transportiranju proizvoda i sl.

Društvena korisnost
(Maksimalno pet bodova). Komisija si je trebala postaviti sljedeća pitanja i na osnovu njih bodovati prijavljeni rad:

• Može li se većina proizvoda proizvesti u Hrvatskoj?
• Generira li proizvod dodatnu zaposlenost i nova radna mjesta u Hrvatskoj?
• Stvara li proizvod neku posve novu proizvodnu nišu ili posve novi tržišni segment?
• Pospješuje li proizvod neka posebno značajna područja bitna za gospodarstvo i društvenu stabilnost svake zemlje: npr. edukaciju, zdravstvo, podjednak pristup informacijama za sve slojeve društva, proizvodnju zdrave hrane i sl.

>> kako je tekao evaluacijski proces